Pupinove nagrade Matice srpske za 2005


01.01.2005. - 00:00 
Pupinova nagrada Matice srpske 2005 godine je zaveštanje velikog naučnika i pronalazača, ali i uspešnog profesora i velikog patriote – borca za svoju domovinu.

Redovna Pupinova nagrada Matice srpske dodeljuje se svake treće godine. Cilj joj je da istakne najvrednije rezultate rada mladih iz oblasti kojima se bavio genijalni naučnik, pre svega studenata i postdiplomaca u Republici Srbiji.

Za ovogodišnji konkurs prispelo je 15 prijava sa 7 fakulteta iz Beograda, Novog Sada, Niša i Subotice. Na bazi selekcije po deset različitih kriterijuma i konačnog vrednovanja, žiri Pupinove nagrade Matice srpske je doneo odluku da se nagradi:

Sa prvom nagradom rad:

   Magistarski rad mr Miloša Slankamenca, dipl. inž. sa Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu pod nazivom „Jedno novo rešenje za merenje prečnika i protoka u bušotinama“

Sa drugom nagradom:

   Diplomski rad Oskara Palinka, dipl. inž. sa Fakulteta tehničkih nauka pod nazivom „Stereoskopski sistem robotske vizije“

Sa trećom nagradom, ravnopravno:

   Magistarski rad mr Matilde Lazić, dipl. inž. sa Tehnološkog fakulteta u Novom Sadu pod nazivom „Sinteza i primena ALFe-pilarnih glina za katalitičko prečišćavanje otpadnih voda“, i
   Magistarski rad mr Stevana Grabića, dipl. inž. sa Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu pod nazivom „Novo rešenje u povezivanju vetro-turbine sa sinhronim generatorom sa stalnim magnetima na električnu mrežu“

I nagrada:

Magistarski rad mr Miloša Slankamenca, dipl. inž., tretira oblast primene savremenih tehnologija u rešavanju praktičnih problema protoka fluida, u ovom slučaju protoka sirove nafte u bušotinama. Radi se o iznalaženju optimalnih rešenja za senzore pogodne za primenu u karotažnim sondama za rad u specifičnim uslovima merenja prečnika cevi i brzine i smera protoka fluida u bušotinama (visok pritisak i temperatura, mehaničke vibracije, nečistoće i sl.). Posebno je diskutovan komunikacioni deo digitalne sonde i za njega je razvijeno jedno novo rešenje. Ovo rešenje je simulirano na računaru, a dat je i metod ispitivanja komunikacije pri visokim temperaturama i pritiscima. Kao rezultat ovog rada projektovan je i realizovan savremeni sistem za merenje i komunikaciju u bušotinama za istraživanje nafte i gasa u saradnji sa austrijskom firmom „Hotwell“ i novosadskim „Naftagasom“. Ovaj sistem je uspešno primenjen na više bušotina u Vojvodini, a o njemu je napisano 5 naučno-stručnih radova na međunarodnim i domaćim konferencijama i časopisima.
Mentor rada je bio prof. dr Miloš Živanov sa FTN, Novi Sad.

II nagrada:

Diplomski rad Oskara Palinka, dipl.inž., daje doprinos u primeni savremenih tehnologija u robotici. Izrađen je model robota, koji primenom stereoskopskog sistema vizije može pristupiti složenom kretanju kakvo je , na primer, kretanje pri penjanju na stepenice. U naradnoj fazi, predviđena su dalja istraživanja kompleksnih pokreta humanoidnog robota.
Mentor rada je bio prof. dr Željen Trpovski sa FTN, Novi Sad.

III nagrada:

Magistarski rad mr Matilde Lazić, dipl. inž.,daje opis ispitivanja sinteza i primene aluminijum gvožđe pilarnih glina dobivenih intersticijalnim tehnikama koje su pokazane kao izuzetni sistemi deteksifikacije oksidne oksidacije fenola za prećiščavanje otpadnih voda.
Mentor rada je bio prof. dr Kiš, sa Tehnološkog fakulteta u Novom Sadu.

Magistarski rad mr Stevana Grabića, dipl. inž., vezan je za rešavanje problema primene obnovljivih izvora energije, u ovom slučaju energije vetra. Analizirano je upravljanje serijskim pretvaračem na način da se omogući prigušenje prelaznih pojava u kolu sinhronog generatora sa konstantnim magnetima, koji je povezan preko serijskog pretvarača na krutu mrežu.
Mentor rada je bio prof. dr Vladimir Katić sa FTN, Novi Sad.

Dodela nagrada je obavljena 15.03.2005. u 12 časova u svečanim prostorijama Matice srpske.

Članovi žirija su bili:

   prof. dr Vladimir Katić, predsednik
   prof. dr Mirjana Vojinović-Miloradov, član
   prof. dr Božidar Vujičić, član
   prof. dr Mirjana Marković, član
   prof. dr Dušan Surla, član
   prof. dr Slobodan Carić, član